BMW X1 vs Mercedes GLA vs Volvo XC40

Podsegment kompaktnih luksuznih SUV-ova trenutno je najbrže rastući dio europskog tržišta, za što u velikoj mjeri nose zaslugu modeli kalibra BMW X1 i Mercedes GLA. Osim profita, X1 i GLA donijeli su i rast ugleda dotičnih marki te širenje obuhvata kupaca u smjeru mlađe populacije. Potaknut time, Volvo je također zakoračio u niži luksuzni SUV segment, atraktivnim modelom XC40. U nastavku ćemo procijeniti kakve su mu šanse protiv etablirane konkurencije.

Krećemo s onim što je očito – s izgledom. Svaki od triju kandidata odlikuje se distinktivnim, a ujedno i lako razumljivim dizajnerskim jezikom, koristeći tradicionalne elemente vlastitog brenda. To je važno, jer se ispod lijepo oblikovanog limenog odijela krije tipizirana mehanika koja ni po čemu ne odražava povijesnu osobnost pojedine marke. Ista se, naime, u neprestanim traženjima snižavanja emisija štetnih plinova i nastojanjima za većom isplativošću procesa proizvodnje – odavno rasplinula.

Mercedes-Benz GLA odlikuje se elegantnom i izrazito crossoverskom figurom, pa unatoč zreloj dobi sjajno izgleda u urbanom okruženju. Dodatan razlog za nesmanjen interes za modelom GLA je i nedavno predstavljena, prilično skupa i dizajnom nerevolucionarna A-klasa, zbog čega se kupci još više okreću ka jedinom preostalom "lijepom" Mercedesu s donjeg kraja modelske palete.

Suprotno Benz-u, svježiji X1 je nehajno potratio karizmu prethodne generacije koja je u osnovi imala stražnji pogon, no zato je preuzeo SUV-ovsku formu veće i uglednije X-trojke. Po istom obrascu su razmišljali i u Volvu, pa njihov XC40 na oku ugodan način pokušava kopirati jednostavne, a elegantne linije ozbiljnije braće XC60 i XC90. Na koncu, za svu trojicu vrijedi da osim vanjskog i unutarnjeg dizajna ne posjeduju spomena vrijednu tehnološku osobnost kojom bi prodrli do dubine srca istinskih entuzijasta... njima ovi automobili nisu ni namijenjeni – neka se interesiraju kod marki kao što su Subaru, Lexus ili Tesla.

Kupci ovih automobila ne mare toliko za tehnološke finese, nego se brinu što će o njima (vlasnicima) misliti drugi. A propos armaturne ploče i cijele unutrašnjosti, ciljana skupina ima jasnog pobjednika – to je Volvo XC40. Moderan stil unutarnjeg uređenja kvari kontroverzni mega-zaslon osjetljiv na dodir. Detalj je to koji je snažan magnet za oči i uvjerljiv argument u rukama svakog spretnog prodajnog savjetnika, no koji će pri razgovoru s potencijalnim kupcem elegantno zanemariti poražavajuću činjenicu da za promjenu postavki kontrole klima uređaja morate skinuti pogled s ceste.

Njemački suparnici u usporedbi s Volvom izgledaju malo zastarjelo, ali pružaju bolju funkcionalnost kokpita. BMW nudi visoku kvalitetu izrade i tradicionalne analogne instrumente, a vozačko okruženje Mercedesa se u mnogim detaljima sjaji srebrno ili piano-crno, što više odgovara damskom dijelu ciljane publike. Minus je slabo izveden središnji zaslon za koji vrijedi opaska da djeluje jeftino.

Bez obzira na obećanja o električnim automobilima, hibridima i ostalim ekološkim konceptima budućnosti, motori ovdje prikazanih luksuznih urbanih crossovera (ili, ako želite, malih SUV-ova) redom troše dizelsko gorivo. U tome nema ničeg lošeg, sve dok njihove središnje upravljačke jedinice ne skrivaju softver koji manipulira količinom štetnih tvari u ispuhu. U tom kontekstu su obje njemačke marke u nekom trenutku bile kritizirane, iako na marginama, a samo je Volvo sve do danas ostao apsolutno "čist". Međutim, ako uzmemo zdravo za gotovo da nijedan ozbiljan proizvođač više neće varati kupce, otvorena srca možemo preporučiti dizelske motore koji u kombinaciji s prednjim pogonom i automatskim mjenjačem daju kvalitetno izbalansiranu pogonsku cjelinu. Snagom između 100 i 110 kW predstavljaju racionalan izbor, pri čemu su posve dovoljni i za dinamično napredovanje u urbanim središtima i za relaksirano krstarenje čitavim kontinentom.

U tablici su navedene osnovne cijene testiranih modela s uključenom serijskom opremom, no bez nadoplata za dodatnu opremu. Svejedno ih treba uzeti s rezervom, naime vozila koja se nude za isporuku sa skladišta (nerijetko i uz određene popuste) nikad nisu bazne izvedbe. Automobil s kojim će se kupac u konačnici odvesti iz salona može biti i do 100.000 kuna skuplji od navedenih cijena – nema tu nikakve prijevare, samo se radi o lukavo osmišljenoj politici nadoplata kod premium marki. S druge strane, čvrsta namjera kupovine osnovnog modela može se pokazati neizvedivom misijom ili, u najmanju ruku, dugotrajnim procesom. Sve to u ovom slučaju i nije toliko važno, jer cijena u premium kategoriji često nije odlučujući faktor.

Raspitali smo se kod zastupnika i uz dosta truda dobili važeće cijene – razlog je nedavna izmjena obračuna PPMV-a. Stvari stoje ovako: Mercedes GLA 200 d, s bogatom serijskom opremom koja uključuje i sjajan automatski mjenjač koji od sveg srca preporučujemo, košta od 254.460 kuna na više. Radi se o dokazanom modelu koji će ostati na tržištu barem do 2020. godine. BMW X1 dolazi uz paket opreme Edition 25, također s automatskim mjenjačem, i košta gotovo koliko i GLA: 251.482 kuna. Začudo, najskuplji u ovom triju je Volvo: u verziji D3 A (A = automatski mjenjač) i uz osnovnu serijsku opremu košta 287.371 kuna.

Volvo XC40 je najnoviji model ovdje, no svejedno je precijenjen u odnosu na njemačke suparnike koji kod publike uživaju viši renome. Marke Mercedes i BMW su za klasu iznad Volva koji se, premda stalno raste, nalazi u grupi gdje su i Lexus, Infiniti ili Alfa Romeo. Bez obzira na to, procjenjujemo li samo "čistu automobilsku" protuvrijednost, ne zamarajući se s imidžom marke, Volvo ne zaostaje za BMW-om i Benzom. S druge strane, X1 i GLA nude upravo ono što premium kupci traže: jasno artikulirani "statement društvenog položaja", uz pripadajuću wellness-atmosferu i zadovoljstvo u vožnji. BMW s naglaskom na dinamici, a Mercedes na udobnosti. Zaključno, smatramo da najbolji paket nudi BMW – X1 je noviji, jači i prostraniji od GLA, no nećete pogriješiti ni ako odaberete Mercedesa.