Mercedes SSK

Složen razvojni put koji je doveo do modela SSK do u detalja obradio je Karl Ludvigsen u knjizi "Quicksilver Century". Ukratko, novo ujedinjeni Mercedes i Benz u kasnim 20-tim ponovo su se u uključili natjecanja, ponajprije zahvaljujući velikim uspjesima u razdoblju do 1914. godine. Model S (kao Sport) je nastao od modela K (kao Kurz - kratko) konstrukcijom nove znatno niže šasije.

Povećanjem obujma sa 6789 na 7069 cm3 dobili smo još jedno S u nazivu (SS kao dvostruko sportski, duplo sportski, ili super sportski). Do konačnog imena SSK dolazi se skraćivanjem međuosovinskog razmaka četverosjeda od 340 cm na 295 cm dvosjeda što je kraće od modela K. Skraćivanje je bilo nužno radi postizanja veće okretljivosti koja je itekako poželjna u brdskim utrkama, a koje su bile izuzetno popularne u to vrijeme.

Usprkos svemu SSK nije mali auto. Približavajući se, prvi je dojam veličine i prisutnosti automobila koji teži 1696 kg. Automobil je toliko velik da se stvarno treba penjati u njega. Bočne strane, bez vrata, su izrezane, ali vam svejedno treba atletski skok da se ukrcate.

Ogroman upravljač, na ovom automobilu smješten na desnoj strani mada ih je većina imala upravljač na lijevoj, čini ulazak vozača gotovo nemogućim. Kada jednom uđete u SSK osjećate se zarobljeni između ručne kočnice, mjenjača i volana, koji je opasno blizu prsima. Prednja sjedala zamjenjuje klupa, debelo obložena crnom kožom, koja je profilirana kako bi osigurala dovoljno mjesta za lakat vozača pri promjeni brzina.

Unatoč vanjskim dimenzijama, unutrašnjost je vrlo skučena. Osnovna tehnička značajka ovog starog Mercedesa je motor s prednabijanjem, koji određuje i stil vožnje. Vražji je osjećaj kada stisnete gas do daske, a kompresor počne puhati. Ništa se ovdje ne događa u djeliću sekunde, ali kad SSK počne vući, vuče divljački. Tu je i ogromna buka iz koje se kristalizira pišteći zvuk komprimiranog zraka.

Želite li doživjeti nešto slično probajte staviti uho na zid i slušajte zvuk svrdla dok bušite rupu električnom bušilicom. Ideja prednabijanja ima duboke korijene u Mercedes-Benzovoj povijesti. Od 1915. godine Daimler je eksperimentirao s raznim oblicima prednabijanja zraka kako bi ratni avioni bili u mogućnosti letjeti na većim visinama.

Klipni kompresori pokazali su se problematičnim, ali 1918. godine dolazi Roots kompresor koji se pokazao vrlo efikasnim. Mercedes je počeo ugrađivati motore s prednabijanjem u automobile oznake 6/25/40 (1570 cm3) i 10/40/65 (2600 cm3), ali su upravo modeli S, SS i SSK popularizirali upotrebu kompresora.

I druge kompanije, poput Alfa Romea, Bugattija i Bentleya posegnule su za novim konceptom. Ovakva zvijer od 7069 cm3 bez kompresora razvijala je 170 KS pri 3200 o/min, a s kompresorom 310 KS pri 3300 o/min. Iako nema konkretnih podataka, lako je izračunati da je pri 3300 o/min motor proizvodio 660 Nm, pa je za pretpostaviti da je maksimalni moment bio veći od 700 Nm. Ovaj enormno veliki okretni moment pogonio je stražnje kotače preko manualnog mjenjača, bez sinkrona, koje je imao četiri stupnja prijenosa. Jedna stvar je sigurna. Za upravljanje ovom grdosijom potrebna je fizička snaga.

Povećanjem brzine rastu i vibracije, pa iznad 140 km/h i instumentna ploča počinje vibrirati, a upravljač se opasno trese. No motor se tek budi, što pokazuje kazaljka obrtomjera čija je pozicija između 2000 i 2500 o/min u najvišoj brzini. Ovo sugerira da bi na maksimalnih 3500 o/min brzina trebala biti najmanje 190 km/h. U povijesti je zabilježeno da je u Brazilu 1932. godine, Hans Stuck s modelom SSKL postavio brzinski rekord postigavši 206 km/h.

Krstarenje "normalnim" brzinama je jednostavno. Držite pravac i s vremena na vrijeme nagazite papučicu gasa tek toliko da osjetite uzbuđenje i zvuk koji nastaju kad kompresor proradi. No čak i bez uključenog kompresora impresionira divovski okretni moment od 500 o/min pa na gore. Iznimno je dojmljivo ubrzanje kojim automobil izlazi iz oštrih zavoja.

Iako je prednabijanje glavna atrakcija u vožnji ni ostali aspekti nisu ništa manje posebni. U pravilu je ovako snažne automobile zastarjele konstrukcije izuzetno teško voziti. Mercedes SSK je definitivno bio jedan od najuspješnijih predratnih trkaćih automobila. U njegovoj kratkoj povijesti proizvedeno je samo 40 primjeraka, a danas je sačuvano samo nekoliko originala u voznom stanju. Najbliži i najdostupniji običnom čovjeku je onaj u Mercedesovom muzeju u Stuttgartu. Vrlo su popularne i replike ovog automobila tako da ono što vidite na cesti i izgleda kao SSK ne mora nužno biti legendarni original iz Stuttgarta.