Pametni znaju čemu služi pojas

Opelovi inženjeri već su 1960-ih testirali sigurnosne pojaseve te uvidjeli njihov značaj u zaštiti osoba u automobilu u slučaju sudara.  

Već u travnju 1968. Opel Kadett, Admiral i Diplomat, između ostalih, mogli su se naručiti sa sigurnosnim pojasevima na prednjim sjedalima. Manta A coupe je s pojasevima stigla u listopadu 1970.

Sigurnosni pojasevi postaju dostupni kao standard i u sportskim modelima , u modelu Kadett B Rallye iz 1967. i Commodore A GS godinu poslije.

Istovremeno, Opel je rano počeo aktivno provoditi kampanju za prihvaćanje sigurnosnih pojaseva, čime je preuzeo pionirsku ulogu.

Godine 1969. Opelovi inženjeri pokazali su rezultate svog programa istraživanja nesreća predstavnicima medija u testnom centru u Dudenhofenu, a istraživanje je pokazalo kako bi više od polovice svih žrtava nesreća bili bi živi da su bili vezani sigurnosnim pojasom.

Početkom 1972. Opelova je uprava poslala pismo svim zaposlenicima i zamolila ih da se vežu sigurnosnim pojasom – ponudili su i popust za zaposlenike za naknadno opremanje vozila sigurnosnim pojasom.

Ponuda se pokazala veoma popularnom i u kratkom je roku omogućeno 12.000 sigurnosnih pojaseva.

Javnost u početku nije bila spremna prihvatiti sigurnosni pojas kao neizostavni dio sigurnosti u vozilu. Milijuni ljudi u početku su se odbijali vezati kada su sigurnosni pojasevi postali obvezni od 1. siječnja 1976.

Ljudi su (neki još uvijek) smatrali kako je vezivanje sigurnosnim pojasom nepotrebna gnjavaža, ali su se stvari popravile uvođenjem automatskog povlačenja sigurnosnog pojasa. Međutim, dugo su postojale predrasude, primjerice da pojas ograničava osobnu slobodu i da je njegov sigurnosni učinak upitan.

Istovremeno su sigurnosni stručnjaci neprestano poboljšavali sustave. Godine 1986. Opel Omega bio je prvi automobil na svijetu koji je kao standard nudio sigurnosne pojaseve podesive po visini za prednja i stražnja sjedala.

Godine 1991. Opel je predstavio zatezač sigurnosnog pojasa u modelu Astra F, nakon čega su slijedili zračni jastuci u punoj veličini i aktivni sigurnosni sustavi poput ABS-a i elektroničkog programa stabilnosti.

Potpuni značaj zračnih jastuka dolazi do izražaja samo ako su osobe u vozilu vezane, jer je pojas sustav zadržava tijelo u slučaju sudara, a drugi ublažava udar.

Sigurnosni pojas apsorbira do dvije trećine energije udarca, a kako bi se spriječile ozljede izazvane presnažnim zatezanjem pojasa,  2000-ih su se počeli koristiti prvi limitatori sile zatezanja pojasa.

Opelovi inženjeri prepoznali su još jedan ključan faktor za poboljšanje sigurnosti 1960-ih: sigurnosni stup upravljača.

Iznimno je važno spriječiti prodor upravljača i stupa upravljača u putnički prostor prilikom sudara.

U slučaju udara, stup upravljača će se pomaknuti prema dolje što omogućuje dodatnih 100 mm prostora za pomak tijela vozača i smanjuje rizik od ozljeda, naravno samo u kombinaciji sa sigurnosnim pojasom.

Prilagodljivi limitator sile zatezanja pojasa omogućuje dinamičko upravljanje silom zatezanja pojasa tijekom sudara, a podaci kojima se regulira sila zatezanja dobiveni su pomoću četiri senzora koja su na lutkama mjerila opterećenje koje rame i prsni koš trpe od sigurnosnog pojasa.

Ovaj sustav koji donosi još jedan korak u razvoju ovog, u osnovi jednostavnog, ali vrlo značajnog sustava, prvi je put ugrađen i Opel Mokku, a sada ga ima i nova Opel Astra Electric.

Od 2026. ovi sustavu će morati uzeti u obzir i utjecaj na slabiju koštanu strukturu starijih građana.