Baby Corvette

Pod nazivom Experimental GT godine 1965. Opel je po sajmovima pokazivao svoj novi sportski automobil koji nikoga nije mogao ostaviti ravnodušnim. Istovremeno s razvojem vlastitog prototipa angažirao je legendarnog talijanskog dizajnera Giotta Bizzarrinia da izradi svoj model GT-a. Bizzarrini 1900 GT Europa izrađen je u 12 primjeraka, no voditeljima projekta se ipak više svidio vlastiti Opel GT. Premijeru pod nazivom Opel GT doživio je tijekom 1968. godine. Iste godine predstavljena je treća generacija Chevrolet Corvette, a Opel GT je u biti bio umanjena verzija američkog klasika. Dugačak poklopac motora sa prednjim farovima koji kada nisu u uporabi se spuštaju u prednjem dijelu, putnički prostor pomaknut u stražnji dio te kratki stražnji prevjesi karoserije postali su trenutni hit.

Ispod poklopca motora skrivala se tehnika već poznata u modelima Kadett B (1100) i Admiral (1.9 GT). Osnovna inačica bila je pokretana slabašnim 1.1 litrenim agregatom snage svega 60 konjskih snaga koje su u kombinaciji sa četverostupanjskim manualnim mjenjačem omogućavala ubrzanje od tek 16 sekundi i maksimalnu brzinu od tek 155 kilometara na sat. Čak niti snažnija varijanta 1.9 GT i 1.9 GT/J sa svojih 90 konja i ubrzanjem od 10.5 sekundi te brzinom od 185 kilometara na sat nije pružala performanse u skladu s izgledom. Stražnje bubanj kočnice, mjenjač sa četiri brzine i kruti stražni ovjes sa stražnjim pogonom nisu bile na razini ultimativnog sportskog automobila. Ovjes je u odnosu na standardne opelove automobile bio malo utegnut te se GT manje naginjao u zavojima, no nije imao upravljivost niti dinamičke osobine primjerice BMW-a 2002 ili Alfa Romea 1750. U Njemačkoj je GT koštao od 11.000 maraka za varijantu 1.1 do 14.000 maraka za 1.9, a ukupno je proizvedeno oko 100.000 svih varijanti. Opel GT bio je toliki hit u Europi da je General Motors odlučio ponuditi ga i u SAD-u pod nazivom Buick Opel GT.