Koliko je stvarna kineska prijetnja?

Rast udjela kineskih proizvođača našao se pod paskom Europske komisije koja smatra da Kina državnim subvencijama omogućuje nerealno niske cijene vozila te bolju poziciju na tržištu, prije svega električnih automobila.

Od 224.254 električna vozila uvezena iz Kine u zapadnu Europu u prvih sedam mjeseci 2023., čak 136.823 su bila od zapadnih proizvođača automobila, od čega Tesla čini 68 posto (93.700 automobila).

Tesla u Europu isporučuje Model 3 iz svoje tvornice u Šangaju, kao i Model Y za tržište Velike Britanije (Model Y se za ostatak Europe proizvodi u Berlinu.

No, osim Tesle tu je Renault s Daciom Spring, BMW i drugi, koji su također dio nadzora vezanog za subvencije.

Što se kineskih proizvođača tiče, njih predvodi MG, a tu su i europske marke u kineskom vlasništvu poput Polestara te su ukupno plasirali 87.431 vozilo što je 8,2 tržišnog udjela.

Ne izgleda previše, ali europske proizvođače brine da bi kineski učinkoviti opskrbni lanac, prije svega kod materijala za baterije, mogao kineskim markama dati veliku prednost u Europi, čak i uz carinu od 10 posto.

Potencijalna opasnost je da kineske marke uz gubitak "osvoje" tržište i unište konkurenciju te nakon toga budu u mogućnosti nesmetano povećavati cijene.

Gledajuću ukupnu prodaju, Kinezi brzo rastu u Europi, te su dosegli udio od 2,8 posto u prvih sedam mjeseci, dok je u 2019. udio bio 0,1 posto.

MG4 je s 43.045 komada bio deveti najprodavaniji model u kompaktnoj klasi, ali u isto vrijeme i drugi najprodavaniji potpuno električni model u segmentu nakon Volkswagena ID.3.

Tu su još i MG ZS koji je dostupan i s klasičnim motorima te također bilježi solidne rezultate.

Osim MG-a tu je i BYD, ali je u ovom trenutku ostali proizvođači nemaju značajnije udjele jer MG drži 62 posto ukupne kineske prodaje automobila u prvih sedam mjeseci.

Razlika u cijeni koja kineskim markama omogućuje da prodaju svoje električne automobile na domaćem tržištu za upola manju cijenu od ekvivalentnih modela u Europi, nije dovela do velikog priljeva jeftinih modela u regiji.

Razlika jer automobile treba dovesti u Europu što nije jeftino, tome treba dodati 10 posto carine, troškove distribucije te razliku u PDV-u što podiže cijenu za nekoliko tisuća eura.

Tako BYD Seal s baterijom od 82,2 kWh u Kini košta manje od 29.000 eura, ali se u Velikoj Britaniji prodaje za gotovo dvostruko više, odnosno 53.000 eura.

Unatoč dodatnim troškovima koji nastaju uvozom modela iz Kine, nekoliko europskih i japanskih proizvođača automobila već isporučuje modele iz Kine u Europu.

Popis za sada uključuje BMW iX3, Daciu Spring, Citroën C5X, DS 9, Teslu Model 3 i Model Y, a tu su Honda e:Ny1, Honda CR-V, Honda ZR-V, Smart #1.

Sljedeće godine Volkswagen grupa će uvoziti električni SUV Cupra Tavascan, dok će BMW uvoziti Mini Cooper i Aceman. Volvo će uvoziti mali električni SUV EX30, Smart model #3.

No, za većinu kineskih marki europsko je tržište vrlo zahtjevno te u ovoj godini veliki broj marki bilježi pad.  To su Hongqi, Xpeng, Aiways, Geelyjeva marka LEVC, Dongfeng Sokon i SAIC Maxus.

No s druge strane Nio, Ora (marka tvrtke Grat Wall), BYD i Lynk & CO (marka tvrtke Geely) bilježe značajan rast.

Kad se sve zbroji, osim MG-a, prijetnja kineskih proizvođača automobila na europskom tržištu za sada ne izgleda previše opasno.